Malo koji grad i koja župa u BiH ima ovako bogatu povijest kao grad i župa Stolac, zato ćemo sada nakratko prošetati kroz burna stoljeća stolačkoga kraja.

Usvojoj dugoj i burnoj povijesti, Stolac se prepoznaje po tvrđavi na brdu Križevcu i bistroj rijeci Bregavi, koju su istim žarom voljeli različiti ljudi, koji ovdje živješe, sve tamo, od nekoliko stoljeća prije Krista, ilirskog plemena Daorsa – vještih graditelja grada na Ošanjićima, pa sve do onih koji se ovdje doseliše i danas rodiše.

Poznato je naselje Badanj uz rijeku Bregavu jugozapadno od Stoca, a južno od Radimlje. To je pećina u kojoj su nađene gravure – crteži stari preko 13000 godina. A sjeverno od Radimlje na Ošanjićima nalazi se naselje – grad Daorson. Daorsi su ilirsko pleme vrhunske kulture, a cvali su 300 godina prije Krista. Bili su saveznici Rimljana, samostalan grad, kovali su svoj novac, a život su imali na najvećoj svjetskoj razini. Propali su i razoreni u ratu sa susjedima prije Krista.

Upovijesti se spominje katolička biskupija u Stocu SARSENTERUM iz V. stoljeća. Srušena je u povjesnim ratovima. Danas je Stolac župa i dekanatsko mjesto koje pripada Trebinjskoj biskupiji sa sjedištem u Trebinju, 20 km sjeverno od Dubrovnika.

U Popratima u polju Vidoštak nađena je crkva iz XI. stoljeća i u njoj Gospin lik – Gospa s Isusom – sada amblem, najprepoznatljiviji znak tisućljetne Trebinjske biskupije.

Stari grad Vidoški na brdu Križevcu u Stocu, potječe, po našem pozantom arheologu dr. Đuri Bazleru, još iz vremena Rimljana. On je svoj procvat doživio u srednjem vijeku pogotovu 13., 14. i 15. stoljeće za vrijeme hrvatskih velikaša. Hrvatski su ga velikaši i gradili, te je poznat pod imenom Vidoški, a dobio je ime po sv. Vidu, katoličkom svecu od kojega sveca potječe i naziv Vidovo polje, Vidoštica rijeka, a danas Bregava. Cvao je sve do dolaska Turaka. U vrijeme Turske gubi značaj, jer su Turci otišli daleko na zapad pa im više nije trebala utvrda. Tako ostaje beznačajan do 1718. godine, do Požarevačkog mira, kada Turska pomalo gubi na zapadu i opet se povlači prema istoku, tako da joj opet na Vidoškom treba obrana, pa tu postoji jedna manja vojna postrojba. Turci su cijelo vrijeme na gradu držali zatvor za kršćane koji se nisu htjeli odreći svoje vjere i nacije. Poslije dolazi Austrija-Ugarska i 1878. godine obnavlja Grad i tu drži jednu vojnu postrojbu za obranu i sigurnost. Propašću Austro-Ugarske, Grad više nema nikakvog značaja te je prilično zapušten. Ime Križevac stoji od pamtivjeka pa je vjerojatno dobio ime po kakvom križu koji su kršćani tu postavili radi svoje teške povijesti i križnoga puta koji su doživljavali na tome brdu. Ovdje opet kršćani podižu svoje svete kršćanske simbole – križeve – kao uspomenu na teška vremena koja su proživljavali za vrijeme 400-godišnje turske torture i vladavine.

Nekropola na Radimlji smještena je 3 km zapadno od Stoca i nalazi se uz samu cestu, koja vodi iz Stoca prema Čapljini. Nastala je u 15. i 16. stoljeću. Nekroplu sačinjavaju 133 nadgrobna spomenika. Velika većina stećaka stoji južno od ceste. Samo 12 primjeraka ostalo je na sjevernoj strani. Uzimajući u obzir širinu ceste i gustinu stećaka na nekropoli izgradnjom ceste Stolac – Čapljina uništen je izvjestan broj stećaka, može se svakako pretpostaviti da je uništeno 15 do 20 komada. Prema tome u prvobitnom stanju bilo je ovdje oko 150 stećaka, a onih 15 do 20 komada vjerojatno je razbijeno i stavljeno u cestu kao kamena podloga. Uz nekropolu se nalazi i veći broj gomila, a to je bilo groblje prethodnog ilirskog stanovništva. Nekropola je prilično impozantna i svojim izglednom djeluje dostojanstveno na prolaznike, te spada u jednu od najljepših nekropola u Europi.

Današnja župa Stolac osnovana je 1863. godine sa sjedištem u Stocu "drugom gradu u Hercegovini". Stavljena je pod zaštitu Sv. Ilije Proroka. Današnja župna kuća podignuta je dobrotvornim prilozima Lionskog društva iz Francuske 1865. godine. U prizemlju se služila Sv. Misa, a na katu je bio stan za župnika. Dolaskom Austro-Ugarske 1878. godine stolačkoj župi se dodjeljuje zemljište za gradnju sadašnje župne crkve, koja je građena od 1902. do 1906. godine. U blizini župne kuće nalazi se kuća časnih sestara Milosrdnica Družbe sv. Vinka Paulskoga, koje u župi Stolac ponovno djeluju od 1967. godine do danas. Ove godine 2009. župna crkva se obnavlja iznutra i izvana. Tijekom prošle godine uređeno je crkveno dvorište i napravljen Pastoralni centar za mlade, a u obnovljenoj staroj katoličkoj školi u prizemlju formiran je Muzej starina, a na katu Galerija umjetnina. 2008. godine pojavila se ideja o jubilarnoj 150. obljetnici Gospinih ukazanja u Lurdu (1858. – 2008.) napraviti i u Stocu Lurdsku špilju s južne strane crkve, budući je Mala Gospa supatron stolačke župe. Ta se ideja ostvarila 2009. i špilju je blagoslovio, po dozvoli biskupa Ratka, sadašnji  stolački župnik don Rajko Marković 22. ožujka na 4. korizmenu nedjelju, te je predao katoličkom puku na štovanje. Uređen je i Trg Sv. Ilije Proroka pa je danas stolačka crkva sa svojim okolišem dobila jedan potpuno novi izgled.

U župi djeluje 10-tak raznih crkvenih zborova, grupa i skupina, a jedna od njih je i HKUD „STOLAC“ Stolac, koje svojim radom i nastupima predstavlja grad i župu u Domovini i po svijetu.

Kontakt info

HKUD "STOLAC" Stolac
Zrinsko-Frankopanska bb
88360 Stolac

 +387 (0)36 853 005

 +387 (0)36 853 005

 info@hkud-stolac.com

Statistika

Yesterday: 4
This Week: 22
Last Week: 19
This Month: 91
Last Month: 148
Total: 11222

56%United States United States
35.7%Bosnia And Herzegovina Bosnia And Herzegovina
6.5%Croatia Croatia
0.8%Sweden Sweden
0.8%Australia Australia

Tko je Online

Imamo 14 gostiju i nema članova online

"Stolac grad svetog Ilije, u njemu mi najmilije,
Stolac grad volim ja, sve dok teče Bregava!"